四川属于什么气候
 Zastava Ujedinjenih naroda | |
|
百度 银幕中的场面距离现实也许并不遥远。
| |
| Slu?beni jezici | arapski, engleski, francuski, mandarinski, ruski, ?panjolski |
| Glavni tajnik Ujedinjenih naroda | António Guterres |
| Osnivanje | 24. listopada 1945. |
| Broj ?lanica | 193 |
| Sjedi?te | New York |
| Slu?bena stranica | Ujedinjeni narodi |
|
1) Slu?beni nazivi: | |
.svg)
.svg)
.jpg)
Ujedinjeni narodi (UN) je me?uvladina organizacija koja ima za cilj odr?avanje me?unarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa me?u narodima i ostvarivanje me?unarodne suradnje. To je najve?a i najpoznatija me?unarodna organizacija na svijetu.[1] Sjedi?te UN-a je na me?unarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u ?enevi, Nairobiju, Be?u i Haagu.
UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprje?avanja budu?ih ratova, naslje?uju?i prili?no neu?inkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i zapo?elo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN po?eo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uklju?uju odr?avanje me?unarodnog mira i sigurnosti, za?titu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomo?i, promicanje odr?ivog razvoja i pridr?avanje me?unarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 dr?avu ?lanicu; s dodatkom Ju?nog Sudana 2011. godine, postoje 193 dr?ave ?lanice, ?to predstavlja gotovo sve suverene dr?ave svijeta.[2]
Misija organizacije o?uvanja mira u svijetu bila je komplicirana u po?etku zbog Hladnog rata izme?u Sjedinjenih Dr?ava i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoru?anih vojnih promatra?a i lako naoru?anih postrojbi s prvenstveno ulogom pra?enja, izvje??ivanja i izgradnje povjerenja.[3] ?lanstvo u UN-u zna?ajno je poraslo nakon ra?irene dekolonizacije koja je zapo?ela 1960-ih. Od tada je 80 biv?ih kolonija steklo neovisnost, uklju?uju?i 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vije?e. Do 1970-ih, prora?un UN-a za programe gospodarskog i dru?tvenog razvoja daleko je nadma?io njegovu potro?nju na o?uvanje mira. Nakon zavr?etka Hladnog rata, UN je promijenio i pro?irio svoje terenske operacije, poduzimaju?i ?irok raspon slo?enih zadataka.
UN ima ?est glavnih organa: Op?u skup?tinu; Vije?e sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vije?e (ECOSOC); Starateljsko vije?e; Me?unarodni sud pravde; i Tajni?tvo UN-a. Sustav UN-a uklju?uje mno?tvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao ?to su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama mo?e dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a.
Glavni administrativni slu?benik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski politi?ar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodi?nji mandat zapo?eo 1. sije?nja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih dr?ava ?lanica. UN, njegovi slu?benici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove u?inkovitosti bile razli?ite. Neki vjeruju da je organizacija va?na snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neu?inkovitom, pristranom ili korumpiranom.
U stolje?u prije stvaranja UN-a osnovano je nekoliko me?unarodnih organizacija kao ?to je Me?unarodni odbor Crvenog kri?a kako bi se osigurala za?tita i pomo? ?rtvama oru?anih sukoba i razdora.[4] Tijekom Prvog svjetskog rata, nekoliko velikih vo?a, posebice ameri?ki predsjednik Woodrow Wilson, zalagali su se za svjetsko tijelo koje bi jam?ilo mir. Pobjednici rata, saveznici, sastali su se kako bi dogovorili formalne mirovne uvjete na Pari?koj mirovnoj konferenciji. Liga naroda je odobrena i zapo?ela je s radom, ali SAD joj se nikad nije pridru?io. Dana 10. sije?nja 1920., Liga naroda je slu?beno nastala kada je stupio na snagu Pakt Lige naroda, koji su 1919. godine ratificirale 42 zemlje.[5] Zapo?ela je s ?etiri stalne ?lanice – Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom, Italijom i Japanom.
Liga nije uspjela djelovati protiv japanske invazije na Mand?uriju 1933. godine. ?etrdeset nacija glasalo je za povla?enje Japana iz Mand?urije, ali je Japan glasao protiv toga i iza?ao iz Lige umjesto da se povu?e. Tako?er Liga nije uspijela djelovati u Drugom talijansko-etiopskom ratu kada su propali pozivi na ekonomske sankcije protiv Italije. Italija i druge nacije napustile su Ligu. Kad je 1939. izbio Drugi svjetski rat, Liga je prestala postojati.[6]
Do kolovoza 1941. ameri?ki predsjednik Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill izradili su nacrt Atlantske povelje kako bi definirali ciljeve za poslijeratni svijet. Na sastanku Me?usavezni?kog vije?a u Londonu, 24. rujna 1941., osam vlada u egzilu zemalja pod okupacijom sila Osovine, zajedno sa Sovjetskim Savezom i predstavnicima Slobodnih francuskih snaga, jednoglasno je prihvatilo privr?enost zajedni?kim na?elima politike koju su postavile Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave.[7]
Roosevelt, koji se smatra utemeljiteljem UN-a, skovao je izraz Ujedinjeni narodi da bi opisao savezni?ke zemlje.[8] Tekst Deklaracije Ujedinjenih naroda (nije isto ?to i Povelja Ujedinjenih naroda) sastavili su 29. prosinca 1941. Roosevelt, Churchill i Rooseveltov pomo?nik Harry Hopkins. Jedna velika promjena u odnosu na Atlantsku povelju bio je dodatak odredbe o vjerskoj slobodi, koju je Staljin odobrio nakon ?to je Roosevelt inzistirao. Na Novu godinu 1942. predsjednik Roosevelt, premijer Churchill, Maxim Litvinov iz SSSR-a i T. V. Soong iz Kine potpisali su Deklaraciju, a sljede?eg su dana predstavnici dvadeset i dvije druge dr?ave nacije dodale svoje potpise. Da bi se pridru?ile, zemlje su morale potpisati Deklaraciju i objaviti rat silama Osovine.[9]
Do 1. o?ujka 1945. jo? 21 dr?ava potpisala je Deklaraciju Ujedinjenih naroda.[10] Nakon vi?emjese?nog planiranja, Konferencija UN-a o me?unarodnim organizacijama otvorena je u San Franciscu 25. travnja 1945., na kojoj je sudjelovalo 50 vlada i niz nevladinih organizacija. Winston Churchill je poticao Roosevelta da Francuskoj vrati status velike sile nakon oslobo?enja Pariza u kolovozu 1944. Izrada nacrta Povelje Ujedinjenih naroda dovr?ena je tijekom sljede?a dva mjeseca; potpisali su ga 26. lipnja 1945. predstavnici 50 zemalja. Jan Smuts je bio glavni autor nacrta.
UN je slu?beno nastao 24. listopada 1945. godine, nakon ?to je Povelju ratificiralo pet stalnih ?lanica Vije?a sigurnosti - SAD, UK, Francuska, Sovjetski Savez i Republika Kina — te ve?ina ostalih 46 potpisnika. Prvi sastanci Generalne skup?tine, na kojoj je bila zastupljena 51 nacija, i Vije?a sigurnosti odr?ani su u Londonu po?etkom sije?nja 1946. Britanski diplomat Gladwyn Jebb bio je vr?itelj du?nosti glavnog tajnika. Generalna skup?tina odabrala je New York kao mjesto za sjedi?te UN-a, izgradnja je zapo?ela 14. rujna 1948., a objekt je dovr?en 9. listopada 1952. Njegovo je mjesto — poput zgrada sjedi?ta UN-a u ?enevi, Be?u i Nairobiju — ozna?eno kao me?unarodni teritorij. Norve?ki ministar vanjskih poslova Trygve Lie izabran je za prvog glavnog tajnika UN-a.[11]
Hladni rat (1947.–1991.)
[uredi | uredi k?d]Iako je primarni mandat UN-a bio odr?avanje mira, podjela izme?u SAD-a i SSSR-a ?esto je paralizirala organizaciju, op?enito dopu?taju?i joj da intervenira samo u sukobima udaljenim od Hladnog rata. Dvije zna?ajne iznimke bile su rezolucija Vije?a sigurnosti od 7. srpnja 1950. kojom se ovla??uje koalicija predvo?ena SAD-om da odbije sjevernokorejsku invaziju na Ju?nu Koreju, donesena u odsutnosti SSSR-a, i potpisivanje Korejskog sporazuma o primirju 27. srpnja 1953.[12]
Dana 29. studenog 1947. Op?a skup?tina odobrila je rezoluciju o podjeli Palestine, odobravaju?i stvaranje dr?ave Izrael.[13] Dana 7. studenog 1956. uspostavljene su prve mirovne snage UN-a kako bi se okon?ala Sueska kriza; me?utim, UN nije mogao intervenirati protiv istovremene invazije SSSR-a na Ma?arsku nakon revolucije u toj zemlji. Dana 14. srpnja 1960. UN je uspostavio operaciju Ujedinjenih naroda u Kongu (UNOC), kako bi uveo red u odcijepljenu dr?avu Katangu, vra?aju?i je pod kontrolu Demokratske Republike Kongo 11. svibnja 1964.
Dok je putovao kako bi se sastao s vo?om pobunjenika Moiseom Tshombeom tijekom sukoba, Dag Hammarskj?ld, ?esto nazivan jednim od najuspje?nijih glavnih tajnika UN-a, poginuo je u avionskoj nesre?i; mjesec kasnije posmrtno mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir. Godine 1964., Hammarskj?ldov nasljednik, U Thant, rasporedio je UN-ove mirovne snage na Cipru, koje ?e postati jedna od najdugovje?nijih mirovnih misija UN-a.[14]
Izme?u 1988. i 2000. broj usvojenih rezolucija Vije?a sigurnosti vi?e se nego udvostru?io, a prora?un za mirovne misije pove?ao se vi?e od deset puta. UN je pregovarao o okon?anju Gra?anskog rata u Salvadoru, pokrenuo uspje?nu mirovnu misiju u Namibiji i nadgledao demokratske izbore u Ju?noj Africi nakon apartheida i Kambod?i nakon Crvenih Kmera. Godine 1991. UN je odobrio koaliciju predvo?enu SAD-om koja je odbila ira?ku invaziju na Kuvajt. Po?ev?i od posljednjih desetlje?a Hladnog rata, ameri?ki i europski kriti?ari UN-a osudili su organizaciju zbog lo?eg upravljanja i korupcije.
Boutros Boutros-Ghali, glavni tajnik od 1992. do 1996., pokrenuo je reformu Tajni?tva, donekle smanjiv?i veli?inu organizacije.[15] Njegov nasljednik, Kofi Annan (1997. – 2006.), pokrenuo je daljnje reforme upravljanja suo?en s prijetnjama SAD-a da ?e uskratiti svoje doprinose UN-u. Iako je Povelja UN-a prvenstveno napisana kako bi sprije?ila agresiju jedne nacije na drugu, po?etkom 1990-ih UN se suo?io s brojnim istovremenim ozbiljnim krizama unutar nacija kao ?to su Somalija, Haiti, Mozambik i biv?a Jugoslavija. Misija UN-a u Bosni se suo?ila sa "svjetskim ismijavanjem" zbog svoje neodlu?ne misije pred etni?kim ?i??enjem.Godine 1994. UN-ova misija pomo?i Ruandi nije uspjela intervenirati u genocidu u Ruandi zbog neodlu?nosti u Vije?u sigurnosti.
Rezolucija Vije?a sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 odobrila je NATO-vo?ene Kosovske snage po?ev?i od 1999. Godine 2003. Sjedinjene Dr?ave izvr?ile su invaziju na Irak unato? tome ?to nisu uspjele odobriti rezoluciju Vije?a sigurnosti UN-a, ?to je potaknulo novi krug preispitivanja u?inkovitosti organizacije.
Godine 2010. organizacija je pretrpjela najve?i gubitak ?ivota u svojoj povijesti, kada je u potresu na Haitiju poginuo 101 ?lan. Djeluju?i prema Rezoluciji 1973 Vije?a sigurnosti Ujedinjenih naroda 2011. godine, zemlje NATO-a intervenirale su u Libijskom gra?anskom ratu.
Nakon osnivanja Ujedinjenih Naroda 24. listopada 1945. godine, Kongres SAD-a 11. prosinca 1945. godine slu?beno je pozvao Ujedinjene Narode da uspostave svoje sjedi?te na tlu Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava. Privremeno sjedi?te ureda bilo je u prostorijama Hunter Collegea u Bronxu, New York. Prvo slu?beno sjedi?te Ujedinjenih Naroda bilo je na Long Islandu (preko puta Manhattana), New York, u dijelu velike tvornice ?iroskopa kod gradi?a Lake Success. Ujedinjeni Narodi su odande djelovali od 1945. do 1952. godine.[16]
Veliki broj ameri?kih gradova je ubrzo ponudio da bude "prijestolnica svijeta", izme?u ostalih Boston, Atlantic City, Chicago, Denver; Philadelphia; San Francisco, Miami; Cincinnati, New Orleans i St. Louis. Samo su s podru?ja Nove Engleske pristigle ?ak 23 ponude.
U prosincu 1946. godine krupni kapitalist John D. Rockefeller Jr. ponudio je darovati ?est blokova na Manhattanu u svrhu izgradnje zgrade za sjedi?te Ujedinjenih Naroda. Nakon samo ?etiri dana Glavna skup?tina Ujedinjenih Naroda prihvatila je tu ponudu, vrijednu 8,5 milijuna tada?njih dolara (preko 120 milijuna USD, u vrijednosti iz 2020. godine[17]), a 26. lipnja 1947. godine izme?u Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava i Ujedinjenih Naroda sklopljen je ugovor kojim je ure?en posebni pravni status sjedi?ta UN na Manhattanu.[18]
Ve? po?etkom 1947. godine u Rockefeller Centru u New Yorku po?eo je raditi Odbor za dizajn kojega je sa?injavalo 10 me?unarodnih arhitekata kojem je predsjedao znameniti ameri?ki arhitekt Wallace K. Harrison.[19] U timu je sudjelovao veliki francuski arhitekt Le Corbusier, koji nije imao status jedinog autora, ali je kasnije tvrdio da je u su?tini sjedi?te izgra?eno prema njegovom konceptu.[20]
U prolje?e 1951. godine dovr?ena je 39-katna zgrada tajni?tva, a zgrada za Generalnu skup?tinu zavr?ena je 1952. godine. Godine 1961. donacijom Zaklade Ford sagra?ena je na lokaciji sjedi?ta jo? i zgrada knji?nice.[21]
Glavni organi UN-a su Op?a skup?tina, Vije?e sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vije?e, Me?unarodni sud i Tajni?tvo.
- Op?a skup?tina UN-a ima najvi?e nadle?nosti, raspravlja o svim pitanjima iz osniva?ke povelje, odlu?uje o sastavu svih organizacija, prora?unu, primanju novih ?lanica i imenovanju novog tajnika.
- Vije?e sigurnosti najva?nija je organizacija UN-a jer je odgovorno za o?uvanje mira i sigurnosti u svijetu. Ima pet stalnih ?lanica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina) i deset nestalnih ?lanica koje bira Op?a skup?tina na dvije godine po regionalnom na?elu. Za potrebe o?uvanja mira u svijetu Vije?e sigurnosti raspola?e tvz. "plavim kacigama", koje uz oru?ane snage ?ine vojni i civilni promatra?i.
- Ekonomsko i socijalno vije?e kao organ Op?e skup?tine uskla?uje djelatnost UN-a i specijaliziranih organizacija koje djeluju na gospodarskim, socijalnim, kulturnim, humanitarnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim podru?jima.
- Me?unarodni sud osnovan je 1945. godine osniva?kom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a ?ini ga petnaest sudaca koje biraju Op?a skup?tina i Vije?e sigurnosti, s mandatom od devet godina. Nadle?an je za pitanja odre?ena osniva?kom poveljom i za probleme koje mu predlo?e ?lanice.
- Tajni?tvo brine o teku?em poslovanju UN-a, provodi politi?ke odluke i program UN-a. Na ?elu mu je glavni tajnik UN-a kojeg na pet godina bira Op?a skup?tina. Du?nost glavnog tajnika 1. sije?nja 2007. preuzeo je Ban Ki-moon iz Republike Koreje, od Kofija Annana. Zatim je 2017. godine tu du?nost preuzeo António Guterres.
Slu?beni jezici Ujedinjenih naroda su: engleski, francuski, ?panjolski, ruski, mandarinski i arapski. Radni jezici Vije?a sigurnosti su isklju?ivo engleski i francuski. Njema?ki od 1972. godine u?iva status "dokumentacijskog" jezika, te se sve odluke, akti, ugovori, sporazumi, izvje??a i druga dokumentacija prevode i na njema?ki.
Ujedinjeni Narodi financiraju se novcem kojeg svaka od ?lanica uplati da bi bila dio UN-a (?lanarina) te preko dobrovoljnih priloga. Glavna skup?tina UN-a odobrava regularni prora?un i odlu?uje kolika je ?lanarina svakoj od ?lanica. Udio svake ?lanice u prora?unu odre?uje se prema posebnim ekonomskim mjerilima, a jedno od njih je BDP ?lanice te prosje?na primanja po gra?aninu.[22]
Veliki dio UN-ovog prora?una koristi se za financiranje glavnih mirovnih misija te za sigurnost, a ovaj bud?et je potpuno odvojen od sredi?njeg prora?una organizacije koji se koristi za strukturna pitanja i financiranje drugih agencije UN-a. Prora?un za mirovne misije za 2015./2016. godinu iznosio je 8,27 milijarda dolara. Koristio se za financiranje ukupno 82 318 vojnika koji su raspore?eni u 15 misija diljem svijeta.[23]
Posebni UN-ovi programi (pr. UNICEF, prehrambeni program) ne financiraju se iz sredi?njeg prora?una nego se u potpunosti financiraju dobrovoljnim prilozima koje uplate dr?ave ili gra?ani.[24][25]
- ↑ Society, National Geographic. 23. prosinca 2012. international organization. National Geographic Society (engleski). Ina?ica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2020. Pristupljeno 4. o?ujka 2022.
- ↑ Nations, United. Member States. United Nations (engleski). Pristupljeno 4. o?ujka 2022.
- ↑ Our history. United Nations Peacekeeping (engleski). Pristupljeno 4. o?ujka 2022.
- ↑ History of the ICRC (engleski). 11. rujna 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomo?) - ↑ League of Nations instituted | HISTORY. www.history.com. Pristupljeno 16. rujna 2022.
- ↑ Why the League failed. johndclare.net. Pristupljeno 16. rujna 2022.
- ↑ The Avalon Project : Inter-Allied Council Statement on the Principles of the Atlantic Charter : September 24, 1941. avalon.law.yale.edu. Pristupljeno 16. rujna 2022.
- ↑ PRESS CONFERENCE ON FRANKLIN DELANO ROOSEVELT DISABILITY AWARD | UN Press. press.un.org. Pristupljeno 16. rujna 2022.
- ↑ Stephen C. Schlesinger. 16. rujna 2003. Act of Creation: The Founding of the United Nations. Internet Archive. Westview Press. ISBN 978-0-8133-3324-3
- ↑ Nations, United. UN Charter. United Nations (engleski). Pristupljeno 16. rujna 2022.
- ↑ Milestones 1941-1950 | United Nations. web.archive.org. 27. listopada 2017. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 27. listopada 2017. Pristupljeno 16. rujna 2022.CS1 odr?avanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Meisler, Stanley. 1995. United Nations : the first fifty years. Internet Archive. New York : Atlantic Monthly Press. ISBN 978-0-87113-616-9
- ↑ Nov. 29, 1947 | United Nations Partitions Palestine, Allowing for Creation of Israel - The New York Times. web.archive.org. 22. studenoga 2018. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. studenoga 2018. Pristupljeno 17. rujna 2022.CS1 odr?avanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Meisler, Stanley. 1995. United Nations : the first fifty years. Internet Archive. New York : Atlantic Monthly Press. ISBN 978-0-87113-616-9
- ↑ New Straits Times - Pretra?ivanje arhive Google vijesti. news.google.com. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ Nations Encyclopedia. United Nations Headquarters - The headquarters buildings (engleski). Pristupljeno 30. studenoga 2020.
- ↑ US Inflation Calculator. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
- ↑ Agreement regarding the Headquarters of the United Nations, signed at Lake Success, on 26 June 1947, and approved by the General Assembly of the United Nations, on 31 October 1947 (PDF) (engleski). Treaties.un.org. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
- ↑ Oscar Niemeyer and the United Nations Headquarters (engleski). Ujedinjeni Narodi. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
- ↑ Le Corbusier's Grand Designs: the UN Headquarters New York (engleski). Phaidon. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomo?) - ↑ Katherine Landes. 14. lipnja 2016. History of New York City (engleski). The mission of the Teaching, Learning, and Technology Center (TLTC), State University of New York. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
- ↑ Fifth Committee Approves Assessment Scale for Regular, Peacekeeping Budgets, Texts on Common System, Pension Fund, as it Concludes Session (Press Release). United Nations. 22. prosinca 2006. Pristupljeno 8. studenoga 2013.
- ↑ United Nations Peacekeeping Operations. United Nations. 2025-08-14 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomo?) - ↑ Where Your Money Goes. World Food Programme. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 12. studenoga 2013. Pristupljeno 9. studenoga 2013.
- ↑ Overall funding trends. UNICEF. 21. sije?nja 2003. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2013. Pristupljeno 2. sije?nja 2018.
